Novac kralja Balajosa — rizonski tip (kovnica u Risnu)
Coin of King Ballaios — Rhizon type (Risan mint)
Prevuci da okreneš · točkić za približavanjePrevuci da okreneš · dva prsta za približavanje
učitava {mb} MBPredmeti koji nisu skenirani, nego rekonstruisani: Stari grad kao 3D maketa iz otvorenih prostornih podataka, a iz fotografija figurina ulcinjska Diva Rumina, antropomorfna pločasta figurina od pečene gline i najstariji predmet zbirke, gema sa likom Atene iz IV–III vijeka p.n.e., strana ciborijuma iz IX vijeka (Narodni muzej u Beogradu), ploča sa monogramom IHS u Starom gradu, novac ilirskih kraljeva i gradova, srednjovjekovnog Ulcinja i Svača i rimskog carstva, i na kraju kaciga ilirskog tipa kao uzorak. Rekonstrukcija nije identična originalu: oblik, ornament i mjere mogu odstupati. Tačan model dobiće se 3D skeniranjem originala, a za grad snimanjem dronom ili lidarom.
Opis
Bronzani novac kralja Balajosa, rizonskog tipa, iz Kabineta medalja Nacionalne biblioteke Francuske (Fonds général 290, 3,27 g). Biblioteka ga, uz znak pitanja, pripisuje kovnici u Rizonu, današnjem Risnu u Bokokotorskom zalivu, i datuje u 167–135. p.n.e.1 Na aversu je muška glava okrenuta ulijevo, po biblioteci vjerovatno kraljev portret. Na reversu Artemida korača ulijevo, u pokretu, sa bakljom u desnoj ruci; uz desni rub čitaju se slova ΒΑΛΛΑΙ[ΟΥ] — „Balajosov“.1
Leksikon arheologije Crne Gore razlikuje dva tipa Balajosovog novca: farski, sa mirnom, stojećom Artemidom, i rizonski, sa Artemidom u brzom pokretu, sa bakljom i dva koplja, kovan u srebru i u bronzi. Po Leksikonu, nalazi keramike i radiokarbonske analize iz Risna Balajosovu vladavinu stavljaju u sredinu III vijeka p.n.e.2 Rizonski tip je daleko brojniji: od 4.565 bronzanih kovanica Velike ostave kralja Balajosa, otkrivene 2010. u Risnu, sve osim jedne pripadaju njemu.3
U zbirci stoji uz još jedan primjerak rizonskog tipa i uz dva farska primjerka iz iste biblioteke: isti vladar, dva tipa reversa, i svaki komad sa svojim otiskom kalupa.
3D model je izrađen iz dvije fotografije primjerka (avers i revers) iz zbirke Nacionalne biblioteke Francuske. Visina reljefa izvedena je iz sjenke na fotografiji, pa je model vjerodostojan 3D crtež, ne mjerni snimak kovanice. Fotografija je nanesena na model kao boja. Prečnik od 17 mm je kataloški za ovaj tip, a debljina je izvedena iz mase; obod modela je pravilan krug, dok je flan originala nepravilan. Za 3D štampu pripremljeni su avers i revers kao zasebne pločice sa ravnim dnom, uvećani 3:1, u pravoj i u naglašenoj visini reljefa.
Fotografije originala u galeriji preuzete su iz javnih zbirki, sa licencom koju zbirka navodi; izvor i link su u napomenama.4
Napomena (4)
- „[Monnaie : Bronze, Ballaios, Illyrie, Rhizon (?)]“, „Émission : c. 167-135 avant J.-C.“, revers „ΒΑΣΙΛΕΩΣ ΒΑΛΛΑΙΟΥ. Artémis avançant à gauche, tenant une torche de la main droite“, 3,27 g — Bibliothèque nationale de France, Monnaies, médailles et antiques, Fonds général 290 (zapis cb41820343h); tip: BMC Thessaly, Ballaios 7–10. ↩
- CANU, Leksikon arheologije Crne Gore, odrednica „Balajos“ (Č. Marković): faroski tip ima na reversu „statičnom figurom Artemide koja drži baklju ispred sebe“, a rizonski „dinamičnom predstavom Artemide u brzom pokretu nalijevo, s bakljom u desnoj ruci i dva koplja u lijevoj“; „Rizonski tip je poznat u srebru i bronzi, a faroski samo u bronzi.“ Evans je kovanje datovao „između oko 167. g. p. n. e. i oko 135. g. p. n. e.“, J. M. F. May od oko 195/190. do oko 175. p.n.e.; najnovija mišljenja upućuju na drugu polovinu III vijeka p.n.e., a „nalazi keramike i rezultati radiokarbonskih analiza sa iskopavanja u Risnu opredjeljuju njegovu vladavinu u sredinu III v. p. n. e.“ ↩
- CANU, Leksikon arheologije Crne Gore, odrednica „Velika ostava novca kralja Balajosa“ (V. Kovačević, P. Diček): otkrivena 2010. na lokalitetu Carine, „in situ i kompletna“, u keramičkoj posudi ispod poda i zida stambenog objekta; „Sadržaj ove ostave čini ukupno 4.565 primjeraka bronzanog novca, težine oko 12 kg. Svi, izuzev jednog primjerka, pripadaju kovanju lokalnog vladara Balajosa, njegovom rizonskom tipu novca“; jedini drugi primjerak je bronza Dirahiona, tip Herakle/Pegaz. „Vrijeme zakopavanja velike ostave je okvirno kraj III v. p. n. e.“ U naslovima radova iz 2010. (P. Dyczek, R. Ciołek, Novensia 21) stoji broj od 4.656 kovanica. ↩
- Izvor: fotografije primjerka iz kojih je izveden reljef, Bibliothèque nationale de France, Monnaies, médailles et antiques, Fonds général 290 — https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/btv1b85729763. Licenca: javno vlasništvo. ↩
Avers i revers
Avers i revers, render 3D modela; boja metala i patina prema fotografijama primjerka.
Table iz dokumentacije
Replike za 3D štampu
Render 3D modela u predloženim veličinama i materijalima replika.
- Metal: bronza, bakar, mesing, srebro, gvožđe
- Za predmete od metala: novac u bronzi, bakru i mesingu, srebrni stater u srebru, kaciga i sjekira u bronzi, mesingu i gvožđu.
Tekstovi, mjerenja i rekonstrukcije na ovom sajtu su analiza realizatora projekta (3DExperts) i ne predstavljaju stav JU Centar za kulturu Ulcinj, Muzeja Ulcinj ni Turističke organizacije Ulcinj. Nalaze i tumačenja treba da potvrde nadležne institucije i stručnjaci koji se bave ovim istraživanjima.
Literatura i izvori (5)
- Fotografije: Bibliothèque nationale de France, Département des Monnaies, médailles et antiques, Fonds général 290 — gallica.bnf.fr/ark:/12148/btv1b85729763 (javno vlasništvo).
- Bibliothèque nationale de France, zapis cb41820343h — catalogue.bnf.fr/ark:/12148/cb41820343h
- IRIS, Rhizon, Ballaeus, BMC Thessaly 7–10 — greekcoinage.org/iris/id/rhizon.ballaeus.bmc_thessaly.7-10
- CANU, Leksikon arheologije Crne Gore, odrednica „Balajos“ (Č. Marković) — leks.canu.ac.me/web/arhcg.php?OID=6632
- CANU, Leksikon arheologije Crne Gore, odrednica „Velika ostava novca kralja Balajosa“ (V. Kovačević, P. Diček) — leks.canu.ac.me/web/arhcg.php?OID=6922
Iz iste zbirke
Novac kralja Balajosa — Artemida sa bakljom
III vijek p.n.e. (oko 260/250–230) ili II vijek p.n.e. (poslije 168); datovanje sporno
Novac kralja Balajosa — drugi primjerak
II vijek p.n.e., 167–135. po BnF; po novijem predlogu III vijek p.n.e., 260/250–230. (datovanje sporno)